Lepota dolazi iznutra, no, može se malo “pogurati” i spolja

Lepota dolazi iznutra“ je često korišćena fraza. Kada se upotrebi, najčešće se misli na „unutrašnju lepotu“, odnosno na duhovnu i karakternu stranu ličnosti, na ono što čini da neku osobu premestimo iz pregratka „dopada mi se“ u pregradak „volim“

Međutim, danas mi se prosto nametnula ideja da upotrebim ovu frazu u bukvalnom značenju. Namerila sam da vam u predstojećem periodu poklonim nekolicinu proverenih recepata za negu, koji se baziraju na namirnicama koje svakodnevno koristimo u ishrani, koje nas hrane i neguju iznutra, ali koje su takođe veoma efikasne i kada je u pitanju nega kože.

Naša koža

Najpre ćemo malo (ali baš malo  ) obnoviti gradivo iz biologije i podsetiti se da je koža naš najveći organ, da kod čoveka prosečne visine ima površinu od približno 1,7 m2 i čini oko 18% težine.

Dakle, drage dame, kada sledeći put nezadovoljno pogledate u brojčanik vage, setite se da je skoro petina cifre vaša koža

Naša koža se sastoji od tri glavna sloja:

  • spoljašnji deo čini pokožica (epidermis)
  • unutrašnji je krzno (dermis)
  • treći sloj čine masne ćelije (hypodermis)

Pokožica (epidermis) se uvek sastoji od više slojeva epitelijalnih ćelija koje su zbijene jedna uz drugu i grade kompaktan sloj. Broj slojeva je različit na raznim mestima na telu, pa je npr. broj slojeva veći na dlanovima i stopalima. Površinski slojevi sastoje se iz sasvim spljoštenih ćelija, koje postepeno izumiru i zamenjuju se novim.

U krznu se nalaze krvni i limfni sudovi, snopovi glatkih mišićnih vlakana –  vezuju se za dlake (ah, te mrske dlake ), slobodni nervni završeci i čulni organi. Osim toga, u krznu se nalaze i razne egzokrine žlezde (znojne, lojne i mlečne ) koje preko izvodnih kanala izbacuju sekret na površinu kože. Lojne žlezde proizvode mastan sekret koji se izlučuje pri korenu dlake i služi za njihovo podmazivanje i sprečava isušivanje i perutanje kože.

Uloga kože:

  • zaštita tela od mehaničkih povreda, patogenih organizama i zračenja
  • termoregulacija
  • učešće u procesima ekskrecije (izlučivanja)
  • razmena materija…

Za savremenog čoveka (a pre svega ženu) skoro jednako važne uloge kože su i:

  • služi kao slikarsko platno za sve naše umetničke egzibicije sa makeup-om
  • ako ne volimo makeup već natural look, služi da pokaže kako smo lepe i negovane
  • služi da ne pokaže koliko imamo godina

O prvoj navedenoj grupi najčešće ne razmišljamo mnogo. To su prirodni procesi koji se odvijaju nezavisno od naše volje. Ali, ova druga skupina… e, tu već ulažemo dosta vremena, energije, novca… Isto tako kozmetička industrija ulaže jako puno vremena i novca u istraživanja kako bismo mi omogućile svojoj koži da ispuni naša očekivanja i pri tom im se taj novac mnogostruko vraća (iz naših džepova).

Priznajem da i sama povremeno koristim po neku kremicu za negu. Međutim, ako se osvrnemo na činjenicu da se cene takvih krema kreću od 1500 din pa na gore, te da cena jedanog para dnevna/noćna prelazi 6% prosečne zarade u Srbiji, jasno je da njihova upotreba za mnoge spada u luksuz. Da li to znači da treba da se prepustimo milosti vremena i genetike? Paa… ne bih rekla. Uvek postoji alternativa: svima dostupni pripravci od namirnica iz kuhinje, koji iziskuju malo novca i tek malo više vremena, a efekti su ….ma videćete i same

S obzirom da se pripremaju od namirnica bogatih mineralima i vitaminima, ove „jestive“ maske deluju veoma blagotvorno na sve tipove kože. One je hrane, osvežavaju i podstiču prirodne procese zaštite i regeneracije.  Pojedine maske su pogodne za svaki ten, dok se druge pak biraju u skladu sa tipom kože kako efekat koji postižemo ne bi bio suprotan željenom. Uostalom, to je opšte pravilo koje primenjujemo i kada kupijemo kremice i sva druga kozmetička sredstva.

Tipovi kože

Normalna koža je fina, prozračna, nežna, glatka, blistava i elastična. Pore su nevidljive, a ten ujednačen.

Masna koža trpi od pojačanog izlučivanja lojnih žlezda i najčešće ima lošu cirkulaciju, pa se kao posledica javljaju različiti problemi. Karakteriše je izrazit sjaj, naročito na nosu, bradi i čelu, jasno vidljive, proširene pore, a neretko je prate problemi poput mitisera, bubuljica, akni…

Suva koža je fine strukture, napeta, ne vide se pore, lagano je hrapava. Nedostaje joj sjaj i sklona je borama i perutanju. Za razliku od masne, ovakva koža ima dobru cirkulaciju i veoma retko naginje nečistoći, ali kako joj je zbog nedostatka valge i masnoće jako slab odbrambeni mehanizam, veoma je osetljiva na spoljne faktore (vetar, sunce, zagađen vazduh).

Dehidrirana koža je, kako joj i samo ime kaže, koža kojoj nedostaje vlaga. Često se mešaju pojmovi suve i dehidrirane kože, ali treba izbeći ovu zamku jer su ovo različiti tipovi kože i različito se neguju. Suvoj koži npr. nedostaju i vlaga i masnoća, a masna koža takođe može biti dehidrirana. Do dehidracije najpre dolazi zbog nedovoljnog unosa vode, ali i zbog previše čišćenja kojim se uništava zaštitni sebum kože, koji je čuva od prevelikog isparavanja vlage. Dehidrirana koža je bez sjaja, veoma osetljiva i sklona osipima.

Mešovita koža predstavlja sve moguće kombinacije navedenih tipova. Na pojedinim mestima masna (najčešće čelo, nos brada) dok je na drugim delovima normalna ili suva i pri tom može biti sa ili bez dovoljno vlage.

Za to kakav ćemo tip kože imati zaslužna je (ili kriva) pre svega genetika. No, kako u današnje vreme kada je fizički izgled u pitanju malo šta (ili ništa) mora ostati onakvo kakvo je DNK matricom uslovljeno, to uz malo volje i truda i svoj ten možemo dovesti do stanja da odraz u ogledalu zrači zadovoljnim osmehom.

Od narednog članka krećemo sa konkretnim savetima i receptima, počev od čišćenja lica, koraka bez kog bi svi naredni bili besmisleni.

Do skorog pisanja, vaša

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *