Hronični sinusitis je jedno od najčešćih hroničnih medicinskih stanja koje pogađa svetsku populaciju svih starosnih doba. Procena je da 11% evropskog stanovništva pati od ovog problema. Negativan uticaj sinusitisa na kvalitet života pacijenata prevazilazi uticaj koji ima ishemijska bolest srca na primer.
Sinusi su šupljine (vazdušni džepovi) smešteni iza čela, nosa, jagodičnih kostiju i između očiju. Obloženi su sluzokožom i luče mukus (sluz) čiji je zadatak da zagreva i filtrira vazduh. Kod zdravih sinusa, sluz je prisutna u tankom sloju i niske je viskoznosti, što omogućava njeno lako izbacivanje i drenažu sinusa. Međutim, kod pojačanog prisustva bakterija, virusa, ili alergena dolazi do intenzivnijeg lučenja sluzi, koja blokira sinusne otvore.
Višak sluzi je čest, ukoliko ste prehlađeni, ili imate alergije. Ova nakupina sluzi može postati gusta i lepljiva i podstiče bakterije i druge klice da se nakupljaju u sinusnim šupljinama, što dovodi do bakterijske, ili virusne infekcije. Većina sinusnih infekcija je virusnog porekla i čak i bez lečenja prolazi u roku od jedne do dve nedelje. Ukoliko se simptomi ne poboljšaju u tom periodu, onda je moguće da imate bakterijsku infekciju i potrebno je obratiti se lekaru.
Koji su tipovi infekcije sinusa
Akutni sinusitis
Akutni sinusitis najkraće traje, ali ima i najizraženije simtome. Virusna infekcija, izazvana običnom prehladom, može uzrokovati probleme koji obično traju od jedne do dve nedelje. U slučaju bakterijske infekcije, akutni sinusitis može potrajati i do četiri nedelje. Sezonske alergije takođe mogu biti uzrok akutnog sinusitisa.
Subakutni sinusitis
Simptomi subauktnog sinusitisa traju do tri meseca. Ovo stanje je najčešće izazvano bakterijskim infekcijama, ili sezonskim alergijama.
Hronični sinusitis
Ukoliko su simptomi duži od tri meseca, reč je o hroničnom sinusitisu. Simptomi traju duže, ali su uglavnom blaže izraženi. I u ovom slučaju može biti kriva bakterijska infekcija. Pored toga, hronični sinusitis se često javlja zajedno sa upornim alergijama, ili strukturnim nazalnim problemima (devijacija nosne pregrade, uvećane nosne školjke, ili prisustvo nosnih polipa).
Ko je u opasnosti od infekcije sinusa?
Svako može razviti infekciju sinusa, međutim, šanse za sinusitis mogu povećati određena druga zdravstvena stanja i faktori rizika kao što su:
- Devijacija nosne pregrade
- Nosni polipi
- Alergije
- Nedavni kontakti sa plesni
- Oslabljen imuni sistem
- Pušenje
- Infekcije gornjih disajnih puteva
- Cistična fibroza – stanje koje prouzrokuje nakupljanje guste sluzi u plućima i dugim organima obloženim sluzokožom
- Zubne infekcije
Koji su simptomi sinusne infekcije?
Simptomi sinusitisa su slični simptomima prehlade i uključuju:
- Začepljenje, ili curenje iz nosa
- Gusta obojena sluz iz nosa
- Glavobolja od pritiska u sinusima
- Smanjeno čulo mirisa
- Visoka temperatura (viša od 39°C)
- Zamor
- Kašalj koji traje duže od 10 dana
- Simptomi prehlade, ili alergije koji ne prolaze u roku od 14 dana
Simptomi akutnog, subakutnog i hroničnog sinusitisa su identični, razlikuju se jedino po intenzitetu i dužini trajanja.
Kako se dijagnostikuje infekcija sinusa?
Prilikom postavljanja dijagnoze, vaš doktor će vas pitati o simptomima koje osećate i izvršiti fizički pregled koji uključuje pregled nosne šupljine, proveru osetljivosti sinusa pritiskom na čeone kosti, u predelu iznad obrva i na obraze. U većini slučajeva dijagnoza se može postaviti na osnovu ovakvog pregleda. Međutim, kod hroničnog sinusitisa, gde su simptomi blaže izraženi doktor će predložiti rendgensko snimanje sinusa gde je moguće otkriti nakupljenu sluz u sinusima i eventualne strukturne anomalije poput devijacije nosne pregrade, ili prisustva polipa.
Terapiju za lečenje upaljenih sinusa određuje vaš lekar, nakon postavljanja dijagnoze i utvrđivanja uzroka infekcije. Međutim, ukoliko ste skloni ponovljenim upalama, možete razmisliti o preventivi i onom što sami možete učiniti da se rizici od infekcije smanje. O tome, kao i nekim biljnim preparatima koji mogu pomoći u ublažavanju tegoba, pročitajte u narednom tekstu.